
Vladimir Marinković, rođen u Kragujevcu, 18.05.1981. godine, magistar je tehničkih nauka za odnose s javnošću i multimedijalne komunikacije.
Nakon završetka osnovnih studija, 2004. godine, na Filološkom fakultetu (odsek nemački jezik i književnost), nastavio je poslediplomske studije na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu, gde stiče zvanje specijaliste za upravljanje malim i srednjim preduzećima (2006.) i magistrira (2008.) na temi „Razvoj i selekcija strategija odnosa s javnošću u kriznim situacijama“. Stipendista je Bundestaga (2007.) na projektu Internacionalne parlamentarne stipendije, gde je radio kao naučni saradnik za komunikacije u birou saveznog poslanika Franca Jozefa Holzenkampa.
Kaže da se kompanije dele na one koje prihvataju promene i komuniciraju i na one druge. U novoj ekonomiji će opstati samo one koje shvataju značaj promene, inovacije i komunikacije.
Kao konsultant i predavač aktivan sam u svim oblastima koji se vezuju za korporativne komunikacije: prodaja, odnosi s javnošću, marketing, brendiranje, interna komunikacija, organizaciona kultura, krizni PR, poslovno planiranje, istraživanje tržišta, CRM
Ovo su moji kontakti: Adresa: SBA - SUN BUSINESS ACADEMY, Lepenički bulevar 39, Mob. 065 3 600 500, Email: info@sba.rs i vmarinkovic034@yahoo.de. Ukoliko želite da me kontaktirate jednostavno popunite sledeći kontakt formular
Da dobra komunikacija može da odigra ključnu ulogu u kriznoj situaciji, pokazao je primer na koji sam "naleteo" gledajući film "Mesto pada: Berlin" (ili u originalu Crashpoint - 90 Minuten bis zum Absturz / Crash Point: Berlin). U ovom filmu, rutinski let od Minhena do Berlina se pretvara u pravu noćnu moru za kapetana iskusnog aviona i njegove putnike. Nakon eksplozije u avionu, zakazuje elektronika i piloti gube kontrolu nad avionom. Prema najcrnjem scenariju, pad je neizbežan, a mesto gde će se avion srušiti je sam centar Berlina. Samo dva sata deli očajne putnike i stanovnike Berlina od tragičnog kraja.
Putnici su u panici: od šoka, preko očajanja i negiranja situacije. Baš kao u svakoj krizi. Prilikom pokušaja da se sanira oštećenje na avionu, jedan putnik gine. Njegova supruga je očajna, a situacija u avionu preti da se otrgne kontroli. Zašto? Javnost, u ovom slučaju, putnici nisu informisani o onome što ljudi koji rukovode krizom (u ovom slučaju posada aviona) sprovode.
Na početku krize kompanija mora da odmah reaguje. Prva dva sata su najkritičnija. PR tim mora da objasni:
Hrabri i iskusni kapetan Vinkler, donosi odluku da se obrati putnicima koji su u panici. Slanjem istinitih i kredibilnih poruka on je popunio informacijsku prazninu nastalu nereagovanjem posade u prvim trenucima nesreće. Način argumentovanja, kao i emocionalnost u izražavanju, povratili su putnicima poverenje u posadu aviona. U trci sa vremenom pilot, kopilot i zemaljska podrška dali su sve od sebe da spreče katastrofu.
Pogledajte kako je to izgledalo.
By the way, avion je uspešno sleteo. To može samo u filmu. U stvarnosti ipak, kompanije ne uspevaju da se "dočekaju na noge" u kriznim situacijama. Glavni razlozi su:
Zato, neka reči kapetana Vinklera budu dobar primer, kako se dobrom komunikacijom može nadjačati naizgled bezizlazna situacija.
V.M.